Nɔvi dzadzraɖo, sinfonia ƒe nya!

Ƒe A – Ɣeyiɣi ɖe sia ɖe me Kwasiɖa 23 lia
Mateo 18,15-20: “Ne nɔviwò wɔ nuvɔ̃…”

Kwasiɖa sia kple esi gbɔna ƒe Nyanyui ƒe akpawo tso Yesu ƒe nuƒoƒo enelia me, abe ale si Santu Mateo ŋlɔe ene: hame ƒe alo ƒuƒoƒe ƒe nuƒoƒo (Mateo 18). Mina míaɖo ŋku nuƒoƒo siwo do ŋgɔ la dzi: gbãtɔe nye To dzi Nufiafia (ta 5-7); eveliae nye dɔdɔ ƒe nuƒoƒo (ta 10); etɔ̃liae nye lododowo ƒe nuƒoƒo (ta 13). Le nuƒoƒo enelia sia me la, Mateo ƒo Yesu ƒe nufiafia aɖewo tso hame ƒe agbenɔnɔ ŋuti ƒu.

Egbe ƒe nya sia ƒo nu tso “nɔvi dzadzraɖo” ŋuti, ne nuvɔ̃ gã aɖe le nɔvime ɖekawɔwɔ gblẽm. Ŋɔŋlɔ sia va mía gbɔ le nɔnɔme eve me: mokuse la tsɔ ŋusẽ geɖe ɖe hame ƒe gome dzi: “Ne nɔviwò wɔ nuvɔ̃”; nɔnɔme didi la gbugbɔ tsɔ “ɖe ŋuwò” kpee, eye alea eƒo nu tso vodada si wowɔ ɖe ame ɖeka ŋu (esiae nye nɔnɔme si liturji ƒe ŋɔŋlɔ la zã). Akpa sia ƒo Yesu ƒe nufiafia etɔ̃ ƒu, eye wokaka ɖe wo nɔewo ŋu sesĩe. Kwasiɖa sia ƒe nuxexlẽ etɔ̃awo hã te ŋu kaa ɖe wo nɔewo ŋu bɔbɔe, eye wona míekpɔ Nyanyui la me nyuie wu: woɖo Nyagblɔɖila Ezekiel abe dzikpɔla si le fe na nɔviawo ene (Ezekiel 33), ke Santu Paulo gblɔ be lɔlɔ̃e nye Se la ƒe blibonyenye (Roma 13,8-10).

Nɔvi dzadzraɖo ƒe aɖaŋu

Nɔvi dzadzraɖo nye aɖaŋu si hiã lɔlɔ̃ kple tufafa, nunya kple ŋkuɖodzinu nyui. Mekpɔe sesẽ be maƒo nu tso nɔvi dzadzraɖo ŋuti. Le susu etɔ̃ ta. Gbãtɔ, elabena dɔ sia le sesẽ le eya ŋutɔ me. Evelia, elabena le alafa geɖewo katã me la, mí nunɔlawo míetsɔ dɔ sia de mía ɖokuiwo si le mɔ si meɖo o nu, abe míaƒe “gome” ene, evɔ enye kristotɔ sia kristotɔ si xɔ mawutsi ƒe dɔdeasi; eye le esia ŋu hã la, zi geɖe míewɔe le mɔ manyomanyo nu, eye ɣe aɖewoɣi la, míaƒe dɔwɔna gblẽ nu vevie. Eya ta, teƒe be míadzra ame bubuwo ɖo la, ele be míawo ŋutɔ míana woana míate ɖoɖo! Etɔ̃lia, elabena egbea me la, nɔvi dzadzraɖo ŋuti nyaƒoƒo menye “politically correct” o; ame ate ŋu abu be míele eƒe “privacy” gblẽm, eye woate ŋu ado dziku ɖe mía ŋu be míele mía ɖokuiwo dem ame bubuwo ƒe nyawo me. Eya ta, míele mɔ ŋɔdzitɔ aɖe dzi zɔm, eye zi geɖe míetia tsitretsitsi, sakplisasa alo nuŋusẽmanɔŋu!

1. Agbexɔxɔ ƒe dɔ!

AFIKA MEADZE EGƆME TSO? Le vɛrsɛ si le egbe ƒe akpa sia ŋgɔ enumake la me: “Nenema ke mia Tɔ́ si le dziƒo la medi be nenem ŋusẽmanɔŋutɔ siawo dometɔ aɖeke natsrɔ̃ o” (v. 14). Eya ta, nu si le gɔmedzedzea lae nye Fofo ƒe lɔlɔ̃nu be yeana amewo nakpɔ ɖeɖe. Esia nye “gbugbɔxɔxɔ ƒe pedagogi” (Papa Fransisko). Eye taɖodzinue nye “nàɖe nɔviwò” (v. 15). Axɔ vi la agbugbɔe, eye àɖe nɔviwò! Esia nye… agbexɔxɔ ƒe dɔ!

NU KAE míawɔ tututu? Yesu fia mɔ aɖe si le afɔɖeɖe etɔ̃ me, siwo dzina edzi sue sue, eye wòzã “ne” zi atɔ̃: gbã la, mi ame eve ko; emegbe, ne ehiã la, kplii ɖasefo ɖeka alo eve; eye mlɔeba, ne ehiã la, na hame la hã nava nya la me, va se ɖe nɔnɔme sesẽtɔ kekeake me, afi si woakpɔ be nɔvi ŋutsu alo nɔvi nyɔnu la ye ŋutɔe ɖe eɖokui ɖa le hamea me: “Bui abe dzimaxɔsetɔ kple nudzɔla ene.” Gake esia mefia be míana lɔlɔ̃ natsɔ le ame ma ŋu o, elabena Yesu nɔ nudzɔlawo kple nuvɔ̃wɔlawo ƒe xɔlɔ̃.

2. Nɔvinyenye ƒe dɔwɔna

ALEKE míawɔe? Nu kae nye nu vevitɔ si hiã hafi míate ŋu adzra nɔvi ɖo? Nɔvinyenye! Nàzu nɔvi na nɔviwò!

“Nɔvi” nye nya vevi aɖe le Mateo ƒe Nyanyui me. Ele ŋku me be zi geɖe la, ame tɔ ƒe nya nɔa eŋu: “nɔvinye”, “nɔviwò”, “nɔvinyewo”… Nyanyuigblɔla la di be yeatsɔ ŋusẽ ade ame kple ame dome kadodo ƒe asixɔxɔ si le Yesu ƒe gbedeasi ƒe titina la dzi: “Tɔ́ ɖeka koe le dziƒo na mi” eye “mi katã mienye nɔviwo” (Mateo 23,8-9). Kristo nye ŋgɔgbevi le nɔvi geɖewo dome (Roma 8,29).

Lɔlɔ̃e le ame kple ame dome kadodo ƒe titina: “Migana ame aɖeke ƒe nu nanye fe atsi mia ŋu o. Lɔlɔ̃ dzaa ko nanye fe si anɔ mia dome” (Roma 13,8, nuxexlẽ evelia).

Lɔlɔ̃ kple nyateƒe lé asi na wo nɔewo, gake lɔlɔ̃e nye nɔvi tsitsi. Le nɔvi dzadzraɖo me la, ne míetsɔ nyateƒe ɖo teƒe gbãtɔ la, ele abe ame aɖe si míetsɔ ɖo ŋdɔ ƒe ɣe sesẽ te ene: míate ŋu ado ŋku ame si míele kplɔm do go tso vodada ƒe xɔ viviti me la. Gake lɔlɔ̃ le abe ŋdiŋdi ene: ekplɔa ame yi pole blibo la me vie vie.

3. Sinfonia ƒe nya!

AFIKA nɔvi dzadzraɖoa kplɔna mí yi? Nɔvime ɖekawɔwɔ ƒe sinfonia me! “Ne mia dome ame eve wɔ ɖeka le nane ŋuti le anyigba dzi hebiae la…”

Helagbe ƒe nya si Mateo zã na “wɔ ɖeka” (symphonei) tso nya ƒe ƒome ɖeka me kple míaƒe “sinfonia”: míate ŋu, le nɔnɔme si nya la ƒe tugbedzedze le me, agblɔe abe “míasinfonia” ene! Hame la le abe orkestra ene; ame sia ame dea eƒe akpa eye wòƒoa eƒe mizikdzedzenu. Ame sia ame tsɔa note alo gbeɖiɖi tɔxɛ aɖe vɛ, si naa sinfonia bliboa ƒe dzetugbe dzi ɖe edzi. Ne ame aɖe nya ha la, ƒo eƒe hadzedzenu la gbegble alo bu ɣeyiɣia la, woɖea asi le eŋu o; ke boŋ wo“dzraa eɖo”. Fofo, si lɔ̃a “sinfonia” si Via ƒe anyinɔnɔ wɔ la, sea hame si doa gbe le ɖekawɔwɔ me la ƒe gbe le dzidzɔ me. Eye dziƒo hã wɔa ɖeka kple anyigba: “Nu si miabla le anyigba dzi la, woablae le dziƒo; eye nu si miatu le anyigba dzi la, woatui le dziƒo.”

Gake ate ŋu adzɔ be ame aɖe adi be yeƒe gbe ɖeka koe woase, alo wòatsɔ eƒe gbe axɔ hadzedzenu bubuawo katã dzi, eye esia awɔ be sinfonia la nagblẽ eye dzikeke nava; alo ame aɖe abu be yete ŋu aƒo hadzedzenuawo katã, eye yemehiã ame bubuwo ƒe kpekpeɖeŋu o. Ɖokuidodoɖedzi sia ƒe nuwuwue nye be ame bubuwo megale dɔ wɔm vevie o, woƒe dzi ku, eye wogblẽa woƒe gomekpɔkpɔ ɖi.

Gake nublanui, ata le “sinfonia” ƒe ɣeyiɣi tɔxɛ ma, si wòle be Eukaristia nanye la, “wɔ ɖeka” sia, “sinfonia” sia, zi geɖe ebua. Ɣe aɖewoɣi míedoa gbe alo míewɔa subɔsubɔ le mía nɔewo gbɔ dzaa, ke míaƒe dziwo mewɔa ɖeka ŋutɔŋutɔ o. Míegbugbɔa gbedodoɖa ɖekaawo kple dzesi ɖekaawo wɔna, gake mewɔna abe ale si ŋɔŋlɔ la gblɔe ene o: “Xɔsetɔawo katã ƒe susu le ɖeka eye wowɔa nu abe ame ɖeka ene” (Dɔwɔwɔwo 4,32). Gawu la, nunɔla si kplɔa Eukaristia ƒe subɔsubɔ la, si wòle be wòanye abe “orkestra kplɔla” ene, zi geɖe ekpɔa eɖokui abe ame si le nu geɖe wɔm eɖeka ene, eye wòxɔa subɔsubɔ la ƒe akpa gã aɖe na eɖokui. Míehiã sinodalite kaba ŋutɔ, ale be míanɔ zɔzɔ ɖe mɔ dzi ɖekae abe Mawu ƒe dukɔ ene.

Susuɖeɖe na kwasiɖa

Mele mi yɔm be miabu Aleluya ƒe vɛrsɛ la ŋu eye miatsɔe awɔ dɔ le mia ŋutɔwo ƒe agbenɔnɔ me: “Mawu, to Kristo dzi, lé avu le xexea kple eya ŋutɔ dome, eye wòtsɔ avuléledɔ la de asi na mí” (2 Korinto 5,19). Kristotɔ ƒe yɔyɔe nye be wòadzra amewo dome ɖo!

P. Manuel João Pereira Correia, MCCJ